Autorica: Sara Takač, dipl. iur.
Otkaz ugovora o rad – redovni i izvanredni otkaz
Radni odnos između radnika i poslodavca zasniva se sklapanjem Ugovora o radu koji može biti sklopljen na određeno i neodređeno vrijeme. Sukladno odredbama Zakona o radu ugovor o radu prestaje:
- smrću radnika
- smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima,
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
- kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
- sporazumom radnika i poslodavca,
- dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,
- otkazom,
- odlukom nadležnog suda.
Zakon o radu između ostalog razlikuje i dvije vrste odnosno načina otkazivanja ugovora o radu – redoviti i izvanredni.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Poslodavac i radnik mogu redovito otkazati ugovor o radu. Radnik može redovito otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni ugovor o radu, ne navodeći razloge za to, dok poslodavac može također otkazati ugovor o radu, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, pritom navodeći jedan od taksativno navedeni razloga propisani Zakonom o radu.
Poslodavac radniku može redovito otkazati ugovor o radu, pri tome poštujući ugovoreni ili propisani otkazni rok, iz opravdanog razloga, a to su:
- ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
- ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
- ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Bitno je napomenuti kako odluka o otkazu ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, obrazložena i dostavljena osobi na koju se odnosi.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Zakonom o radu određeno je kako ugovor o radu mogu izvanredno otkazati i poslodavac i radnik, ukoliko imaju opravdani razlog bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Za izvanredno otkazivanje ugovora o radu propisan je rok od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Zakonom o radu nisu taksativno navedeni razlozi koji opravdavaju izvanredno otkazivanje ugovora o radu već su se isti razvili kroz sudsku praksu. Stranka koja je otkazala ugovor o radu ima pravo od stane koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Zaštita prava radnika
Zakonom o radu uređena je i zaštita prava radnika. Prvi korak ka ostvarenju povrijeđenog prava iz radnog odnosa je podnošenje zahtjeva za zaštitu prava. U slučaju kada je radniku povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa (osim materijalnih potraživanja), radnik je dužan podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, a sve u slučaju da ukoliko dođe do negativnog odgovora svoje pravo može ostvariti i sudskim putem.
Naime, radnici su, u slučaju kada im je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno (osim u slučaju materijalnih potraživanja), dužni poslodavcu podnijeti takav zahtjev, kako bi u slučaju negativnog odgovora poslodavca mogli svoje pravo ostvariti sudskim putem. Bitno je naglasiti važnost roka od 15 dana unutar kojeg je radnik dužan podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava. Propuštanje navedenog roka za radnika može imati negativne posljedice isto kao što ranik ne može pred sudom zahtijevati zaštitu ako prethodno nije podnio zahtjev poslodavcu.
Do povrede prava radnika dolazi kada poslodavac ne ispunjava ugovorom o radu preuzete obveze, ili da ne ispunjava obveze prema radniku propisane ZR-om, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili nekim drugim propisom odnosno da sprječava ostvarenje prava kojeg radniku ti propisi ili akti propisuju. O povredi prava radnika radi se primjerice u sljedećim slučajevima:
- ako poslodavac nije u vezi s nekim pravom iz radnog odnosa primijenio na radnika najpovoljnije pravo,
- ako se radniku ne omogućava korištenje stanke,
- ako se radniku ne omogućava korištenje tjednog odmora nedjeljom odnosno nekim drugim danom.
Odvjetnički ured Zorić – pravna pomoć iz područja radnog prava
Odvjetnički ured Zorić nastavlja dugu i uspješnu tradiciju pružanja odvjetničkih usluga koja se u obitelji Zorić njeguje već generacijama. Osnovni nam je cilj pružiti sveobuhvatnu, kvalitetnu i efikasnu pravnu podršku prilagođenu interesima i potrebama svakog pojedinog klijenta. U nastojanju da klijentima pružimo stručnu i potpunu pravnu podršku u poslovanju surađujemo s javnobilježničkim uredima, sudskim vještacima i sudskim tumačima.